Elektronska špijunaža

KEMO_HEDER_575

Autor: Kemal Dervić

1. ELEKTRONSKA ŠPIJUNAŽA

Digitalna tehnologija i novi mediji, posebno internet i mobilni telefoni omogućavaju ljudima široku komunikaciju koja prevazilazi vrijeme i prostor. Međutim, moramo biti svjesni da se jedan dio tih savremenih elektronskih sredstava koristi za elektronsku špijunažu. Ako izuzmemo vladine bezbjedonosne agencije, problem je u tome što su ta elektronska sredstva i špijunski programi zbog niskih cijena dostupni mnogo većem broju ljudi koji ih koriste za svakodnevno ugrožavanje naše privatnosti. Iz tog razloga, osobe koje je dotakla siva zona elektronskih komunikacija, ekspanziju savremenih elektronskih tehnologija  ne vide kao dragocjenu pomoć u svakodnevnom životu, već kao nužno zlo. Ako je za utjehu, moramo biti svjesni da je špijuniranje staro koliko i ljudska civilizacija, s vremenom su se samo mijenjale tehnologije i metode. Smatra se da je špijuniranje druga po redu najstarija ljudska profesija.

Političar i govornik Ciceron se često žalio da mu presrijeću pisma. “Ne mogu da pronađem vjernog glasonošu”, napisao je svom prijatelju naučniku Atikusu. “Kako je malo onih koji su u  stanju da nose prilično teško pismo a da ga ne olakšaju čitanjem”.

1.1. Kratak pregled razvoja telekomunikacija

1.2. Prisluškivanje javne fiksne telefonije

1.3. Prisluškivanje mobilne telefonije

1.4. Prisluškivanje mobilnih telefona špijunskim softverom

1.5. Prisluškivanje prostorija i vozila sa uređajuma koji koriste

       infrastrukturu mobilne telefonije za prenos signala

1.6. Prisluškivanje na daljinu sa parabiločnim i laserskim mikrofonom

1.1. Kratak pregled razvoja telekomunikacija (top)

Pojam telekomunikacija označava  razmjenu informacija na većim udaljenostima, posredstvom elektronskih sredstava (telekomnikacioni sistemi). Sama riječ telekomunikacije dolazi od grčke riječi tele, što znači daleko i latinske riječi communicatio što znači promet odnosno veza. Početak telekomunikacija se temelji na Moresovom pronalasku  telegrafa u prvoj polovini XIX  vijeka. Genijalnost Moreseovog sistema prenosa slova i brojeva principom kodiranja, ogleda se i tome što se taj sistem kodiranja zadržao do današnjih dana.  Nakon telegrafa za prenos znakova koristi se teleprinter, ali njegov razvoj je usporen masovnim korištenjem telefonije, kao sredstva prenošenja govornih informacija

Pronalaskom telefona 1876 godine od strane škotskog naučnika Aleksander Graham Bel-a, nastala je prava revolucija u načinu komunikacija među ljudima. U postojećim objektima pošta opremane su prostorije za prespajanje žičanih provodnika koji su postavljani od pretplatničkih telefonskih aparata do pošte. Tako su nastale prve manuelne telefonske centrale.

Manipulanti su na centrali prihvaćali pozive i u skladu sa zahtjevom pretplatnika, ručno, žicama su prespajali vezu prema traženom odredištu. Povećanjem telefonskog prometa i broja korisnika raste veličina telefonskih centrala i broj manipulanata. Već krajem XIX vijeka pojavljuju se automatske telefonske centrale.

manuelna_telefonska_centrala

Zanimljivo je da pronalazač prve automatske telefonske centrale pogrebnik Almon Brown Strowger (1839-1902), motive za razvoj svoje centrale pronalazi u činjenici da žena njegovog najžešćeg poslovnog konkurenta radi na centrali kao manipulant. Strowger je sumnjao da ona i njene kolegice njegove poslovne pozive namjerno prospajaju prema konkurenciji. Sam pronalalazač svoju centralu koju je patentirao 1891 godine naziva “bezoperatorskom”, a zbog specifičnog kretanja sklopke i načina prospajanja, Strowgerove centrale su danas poznate pod nazivom “korak po korak”.

Početkom XIX vijeka, danski fizičar Hans Cristian Oersted (1777-1851) i engleski fizičar Michael Faraday (1791-1867), iznijeli su teoriju o nerazdvojivosti električnog i magnetskog polja. Godine 1846, engleski naučnik James Clarc Maxwell (1831-1879) objavio potpunu teoriju elektromagnetskog polja.

Eksperimentalnu potvrdu Maxwellovih postulata dao je 1887 godine njemački fizičar Heinrich Hertc (1857-1894). Putevi radio komunikacija trasirani su od strane inventivnih radova na polju radija koje je 1880 godine sproveo Nikola Tesla (1856-1943), a koje su praktično prezentovani 1896 godine od strane mladog italijanskog inženjera Gugliemo Marconija. Iste godine, ruski fizičar i inženjer Aleksandar Popov pronalazač antene, ostvario je bežični prenos signala.

MARKONI_i_POPOV

Tako se na samom prelasku iz XIX u XX vijek pojavljuje nova tehnička mogućnost prenosa informacija, koristeči elektromagnetske talase, stvoren je radio prijemnik i predajnik.

Tokom I svjetskog rata (1914-1918) u Evropi, sistem bežičnog prenosa se pokazao kao neprocjenjivo vojno sredstvo na kopnu, moru i vazduhu. Smatrajući da ovaj veliki potencijal koji nude bežične komunikacija, može poslužiti kao sredstvo za špijunažu i masovnu propagandu, američki predsjednik Woodrow Wilson zabranio je korišćenje radio komunikacija u civilne svrhe nakon ulaska SAD u prvi svjetski rat 1917. Odmah nakon završetka rata 1918, nekoliko proizvodnih preduzeća počelo je sa istraživanjima u cilju proizvodnje radio uređaja za masovno tržište.

U prvoj polovini XX vijeka, radiokomunikacije se koriste za prenos govora i slike. Sami uređaji su znatno postali manji zbog pronalaska poluprovodničkih elemenata. U šesdesetim godinama XX vijeka počinje plodonosan razvoj elektroničkih sistema za prenos podataka. Pronalazak integrisanih elektronskih kola, uzrokovao je brzi razvoj računara. Porastom broja računara, te sveobuhvatnost njihove primjene, dovela je do potrebe njihovog spajanja, a time i do razvoja posebnih mreža za prenos podataka. Potreba za integracijom telekomunikacionih mreža dovela je, krajem sedamdesetih godina XX vijeka, do digitalizacije telefonskih mreža i zamjene klasičnih (analognih) telefonskih centrala sa digitalnim.

Važan korak u razvoju telekomunikacija je i upotreba satelita u prenosnim sistemima. U osamdesetim godinama XX vijeka poseban razvoj telekomunikacija temelji se na razvoju mobilne telekomunikacione mreže i masovnom korišćenju telekomunikacione mreže za prenos svih vrsta podataka. 1984 godine, računarske mreže su izašle iz  lokalnih okvira tako da je Internet postao globalna računarska mreža.

Paralelno sa naglim razvojem elektronskih komunikacija, neki proizvođači su otvorili posebna odjeljenja za rad na razvoju i implementaciji sistema za elektronsko prisluškivanje.

1.2. Prisluškivanje javne fiksne telefonije (top)

Javna fiksna telefonska mreža kao najrasprostranjenija telekomunikaciona mreža na planeti, originalno je projektovana za prenos govornog signala. Širom svijeta, nadležni organi svake države, razvili su i legalizovali  sisteme za  prisluškivanja telefonskih razgovora, kako pojedinaca tako i cijelih institucija. Pred svijim parlamentima i savjetima,   postojanje ovih sistema vlade uglavnom pravdaju kao važnu kariku za bezbjednost same države kao i borbe protiv organizovanog kriminala i terorizma. S obzirom na konfiguracije mjesnih telefonskih kablovskih mreža, sistemi za prisluškivanje javnih fiksnih telefonskih pretplatnika uglavnom su slični.

SPY_PSTN_PHONE

Iz zgrade gdje je smještena javna telefonska centrala, iz prostorije završnih glava, položeni su pretplatnički kablovi sa velikum brojem (više stotina) parica ili četvorki. Kabal se udaljavajući od centrale grana kao neko drvo. Kod priključivanja kabal se zasjeca i određen  broj parica se uvodi u priključne ormariće za zgrade ili individualne priključke.

Iz prostorije završnih kablovskih glava, polažu se instalacioni kablovi do prostorije MEĐURAZDJELNIKA gdje se ranžiraju na rastavne reglete. Iz međurazdjelnika do RAZDJELNIKA polažu se instalacioni kablovi istog kapaciteta i ranžiraju sa istim rasporedom na rastavne reglete. Od glavnog razdjelnika sa rastavnih regleta polažu se kablovi do automatske centrale. Raspored pretplatničkih parica na međurazdjelniku i razdjelniku, potpuno je identičan.

Prostorija za međurazdjelnik je isključivo urađena radi prisluškivanja. Ključevi od prostorije završnih kablovskih glava i međurazdjelnika nalaze se kod nadležnog državnog organa. Radnik nadležnog državnog organa ulazi u prostoriju međurazdjelnika i na osnovu podataka o rasporedu parica na međurazdjelniku, privremeno ranžira (postavlja ožičenje) markirane pretplatnike koji se prisluškuju i proslijeđuje njihov signal kroz kabal koji je posebno položen do objekta državnog organa sa prislušnom opremom. Poslije ove operacije, markirani pretplatnik se može prisluškivati i snimati. Od kapaciteta dovodnog telefonskog kabla i ugrađene opreme u objektu  državnog organa, zavisi koliko se pretplatnika može istovremeno prisluškivati i snimati.

1.3. Prisluškivanje mobilne telefonije (top)

Za realizaciju prisluškivanja fiksne telefonije, nije potrebno neko naročito znanje niti posebna oprema. Kada je riječ o mobilnim telefonima, prisluškivanje je znatno komplikovanije, jer je potrebno je ozbiljno znanje i još ozbiljnija oprema. Iako se u principu radi o dvosmjernom radio prenosu govora, sami mobilni telefon kao i ostala infrastruktura mobilne telefonije spadaju u veoma sofisticirane komunikacione sisteme.

cell_phone_block

Ustvari, noseći talas radio frekvencija 900, 1800, 1900 i 2100 MHz na kojima radi mobilna telefonija može se detektovati sa radio skenerom ili analizatorom radio spektra, ali se zato ne može ništa drugo čuti izuzev šuma, kratkih tonskih klipova, brujanja i slično, jer se radi o posebnim vrstama modulacije i sistemima kodiranja glasa koje je   kontrolisano vrhunskim mikroprocesorima.

Da ne bi ostale bez obilja nedostupnih informacija koje se bežičnim putem, sistemima mobilnih komunikacija šire svuda oko nas, svaka država, u okviru zakona o elektronskim komunikacijama je donijela većinom slične propise o obavezama operatera mobilne telefonije prema državi.

Posebno je interesantan primjer Švedske. Poznato je da ova zemlja važi za liberalnu, demokratsku zemlju, koja po poštovanju prava na privatnost mnogima može da posluži kao primjer. Ipak,  parlament u Stokholmu je tijesnom većinom (svega 5 glasova više) usvojio zakon koji Švedskoj omogućava da – više i lakše nego bilo koja druga evropska zemlja – prisluškuje svoje građane. Od početka 2009 godine, kada je zakon stupio na snagu, državna agencija za elektronsku špijunažu može bez sudskog naloga da prisluškuje sve telefonske razgovore sa inostranstvom i da presreće sve e-mail poruke i faksove koji odlaze iz Švedske ili u nju stižu iz inostranstva.

Interesantnu publikaciju koja obrađuje zakonske regulative prisluškivanja u Srbiji možete naći na sledećem linku.

Direktivom iz 2006. godine (2006/24/EC), članice Evropske unije bile su obavezane da nametnu provajderima elektronskih komunikacija zakonsku obavezu zadržavanja podataka o komunikaciji u trajanju najmanje šest mjeseci, a najviše dvije godine. Nakon ozbiljnih kampanja nevladinog sektora i negativnih sudskih presuda na nacionalnom nivou (npr. Njemačka, Češka, Rumunija), direktiva je najzad u aprilu 2014. godine proglašena nevažećom od strane Evropskog suda pravde (C-293/12 and C-594/12). Sud je utvrdio da direktiva propisuje zadiranje u pravo na privatnost i na zaštitu ličnih podataka, zajemčene Poveljom osnovnih prava EU, nesrazmjerno razlozima koje navodi (sprečavanje, otkrivanje, istraga i procesuiranje težih krivičnih djela). Direktiva, naime, ne reguliše precizno razloge za pristup zadržanim podacima, niti predviđa prethodnu sudsku kontrolu. Period čuvanja 6-24 mjeseci je preopširno zadat, a nigdje se ne zahtjeva da se podaci čuvaju samo unutar EU. Sud je stoga zaključio da su rizici ka zloupotrebama visoki. To što direktiva EU odnedavno ne važi, ne znači da se automatski ukidaju nacionalni zakoni doneseni na osnovu nje. Posljedica presude ESP-a je samo da države članice više nemaju obavezu da ovu direktivu sprovode. One sopstvene zakone mogu ukinuti, izmijeniti ili staviti pred domaću provjeru ustavnosti

Izdvojili smo nekoliko kratkih izvoda iz propisa u zakonima o elektronskim komunikacijama koje su donijele zemlje u našem okruženju. Ima tu različitih termina: presretanje, zakonito presretanje, tajni nadzor itd. Uglavnom sve se svodi na to da je operator mobilnih komunikacija dužan predati nadležnom državnom organu tehničku opremu (hardver) sa pripadajućim softverom za presretanje komunikacija njegove mreže.

Kada se poslije neke afere prisluškivanja, u javnosti podigne prašina, nadležni organi te države odmah izdaju saopštenje da tajne službe ne zanima sadržaj običnih telefonskih razgovora, nego da samo pokušavaju utvrditi “ko komunicira s teroristima i kriminalnim grupama”. Ako je tako, to je dobro, ipak, svima nama je jasno da ukoliko se osoblje koje radi na sistemima tajnog nadzora dobro ne kontroliše, u svakom trenutku špijunažom prikupljeni podaci mogu se zloupotrijebiti protiv običnih ljudi koji su se zamjerili nekom moćniku. Neke zapadne zemlje, imaju razrađen sopstveni softver sa kojim preko nadležnih  unutrašnjih  kontrola,  vrše nadzor nad korišćenjem prislušne opreme od strane organa bezbjednosti i policije.

NASLOVI_ZAKONA_CRNA_GORA

Član 180

Presrijetanje komunikacija

(1) Operator je dužan da o svom trošku obezbijedi neophodne tehničke i organizacione uslove koji omogućavaju presrijetanje komunikacija, u skladu sa članom 172 stav 4 ovog zakona, kao i da dokaze da je obezbijedio te uslove dostavi Agenciji.

(2) Operator je dužan da omogući uslove za presrijetanje komunikacija iz stava 1 ovog člana po nalogu nadležnog državnog organa,u skladu sa zakonom.

(3) Operator je dužan da, zajedno sa nadležnim državnim organom po čijem zahtjevu se vrši na zakonu zasnovano presrijetanje komunikacija, obezbijedi trajnu evidenciju o toj mjeri i da prikupljene podatke iz stava 2 ovog člana čuva kao službenu tajnu.

(4) Neophodne tehničke i organizacione uslove iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo, uz saglasnost državnih organa nadležnih za unutrašnje poslove i bezbjednost.

(5) Operator koji vrši tehničku i programsku nadogradnju u svojoj mreži ili implementaciju novih elektronskih komunikacionih usluga koji imaju uticaj na zakonito presrijetanje komunikacija dužan je da o toj nadogradnji ili implementaciji obavijesti organe nadležne za presrijetanje, najmanje šest mjeseci prije nadogradnje svoje mreže, odnosno implementaciju novih usluga.

NASLOVI_ZAKONA_SRBIJA

Član 127

Zakonito presretanje elektronskih komunikacija

Operator je dužan da omogući zakonito presretanje elektronskih komunikacija iz člana  126. stav1 ovog zakona.

Nadležni državni organ koji sprovodi poslove zakonitog presretanja dužan je da vodi evidenciju o presretnutim elektronskim komunikacijama …………..

Operator je dužan da, radi ostvarivanja obaveza iz stava 1. ovog člana, o svom trošku obezbjedi neophodne tehničke i organizacione uslove (uređaje i programsku podršku), kao i dokaze o tome dostavi Agenciji, u skladu sa odredbama ovog zakona.

 NASLOVI_ZAKONA_HRVATSKA

Član 108

Tajni nadzor elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga te pravne i fizičke osobe, koje na temelju posebnih propisa postavljaju, upotrebljavaju ili daju na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu ili pružaju elektroničke komunikacijske usluge na području Republike Hrvatske, moraju o vlastitom trošku osigurati i održavati funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i uslugač, kao i elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za aktivaciju i upravljanje mjerom tajnog nadzora elektroničkih komunikacija, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje nacionalne sigurnosti.

 NASLOVI_ZAKONA_SLOVENIJA

Član 160

(zakonito prestrezanje komunikacij)

(1) Operater mora omogočiti zakonito prestrezanje komunikacij na določeni točki javnega komunikacijskega omrežja takoj, ko prejme prepis tistega dela izreka odredbe pristojnega organa, v katerem je navedba točke javnega komunikacijskega omrežja, na kateri naj se izvaja zakonito prestrezanje komunikacij, odrejeno trajanje tega ukrepa ter drugi podatki, povezani z načinom in obsegom tega ukrepa.

(2) Prepis odredbe iz prejšnjega odstavka opravi organ, ki je odredbo izdal.

(3) Operater mora omogočiti zakonito prestrezanje komunikacij na način, v obsegu in trajanju, kakor je določeno v prepisu izreka odredbe iz prvega odstavka tega člena.

(4) Izjemoma mora operater omogočiti zakonito prestrezanje komunikacij na podlagi ustne odredbe, če je tako določeno v zakonu, v katerem so določeni tudi pogoji in okoliščine za izdajo ustne odredbe. Pisni odpravek ustne odredbe se operaterju vroči čim prej, vendar najkasneje v roku 48 ur po njegovi izdaji.

■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■

Na slici ispod, prikazana je blok šema sistema za “zakonito” presretanje elektronskih komunikacija. Svi operateri prvo moraju povezati njihov NSS (Network and Switching System) sa namjenskim objektom državnog organa. Veza je uglavnom ostvaruje sa optičkim kablom. U prostorijama državnog organa postavlja se oprema i prateći softver za presretanje i snimanje elektronskih komunikacija te mreže. Ukoliko operater izvrši promjenu ili nadogradnju softvera, na vrijeme mora izvršiti i promjene na opremi koja se nalazi kod državnog organa. Neki operateri radi bezbjednosti, mijenjaju algoritme za generisanje ključeva svakih 24 časa. Sa prislušnom opremom koju isporučuje operater svake mobilne mreže nadležnom državnom organu omogućeno je:

-Praćenje i snimanje svih odlaznih i dolaznih poziva
-Praćenje odlaznih i dolaznih SMS i MMS poruka
-Kompletno praćenje Aplikacija (Viber, WhatsApp, Facebook, Skype, E-mail)
-Praćenje kretanja i lokacija mobilnog uređaja
-Praćenje fotografija i video snimaka na telefonu
-Daljinsko slikanje i snimanje sa kamere telefona
-Slušanje i snimanje okruženja telefona 
-Praćenje kontakata iz imenika
-Obaveštenje o promeni SIM kartice
-Daljinsko pretvaranje telefona u prislušni uređaj
-Utvrđivanje lokacije sa koje je SMS ili poziv stigao
-Uvid u dolazne i odlazne pozive i sve SMS-ove do dvije godine unazad

SPY_CELL_PHONE_NETWORK

Nezavisno od mobilnih operatera, Internet provajderi su dužni isporučiti nadležnom državnom organu opremu i potreban softver za nadgledanje Internet saobraćaja. Sa takvom opremom nadležnom državnom organu omogućeno je:

-Kompetan pregled aktivnosti na računaru
-Otkrivanje svih vrsta šifara (Facebook, E-mail, Skype…)
-Pregled svog teksta unetog na računar
-Praćenje cjelokupne aktivnosti na Internetu
-Nadgledanje korišćenih aplikacija
-Snimanje ekrana u određenim trenucima
-Povraćaj obrisanih podataka

INTERNET_SPIJUNAZA

U većini zemalja, nadležni državni organi imaju dodatne mobilne sisteme za presretanje elektronskih komunikacija koji se sastoji od vozila u kojem je montirana odgovarajuća oprema za presretanje signala. Ovdje se radi o sistemu “ON AIR” jer u trenutku presretanja, iz vozila se emituje RF signal koji imitira baznu stanicu.

spy_cell_phone_on_air

Pored pojedinačnog presretanja, ovaj sistem se koristi za kontrolu javnih skupova jer  IMSI CATCHER registruje sve brojeve SIM kartica od mobilnih telefona svih učesnika skupa koji se nalaze u zoni “lažne bazne stanice”.

spy_people

Iako se uređaji za presretanje rade u malim serijama, proizvođači uporno tvrde da ih prodaju isključivo vladinim službama, ipak vlasti u pojedinim zemljama gube monoplol na prisluškivanju. Ovo iz razloga što su ove uređaje počele da nabavljaju i pojedine detektivske agencije, bogati pojedinci ili sumljive firme.

Pored toga što su cijene portabl uređaja za presretanje elektronskih komunikacija jako visoke i kreću se od 150.000 do 500.000 EUR-a detektivske agencije ih nabavljaju jer su usluge jako skupe. U zapadnoj Europi cijene se kreću od 50-100 eura po 1 minutu prisluškivanih razgovora. U istočnoj Europi je još jeftinije, a može biti niska kao 10 eura po 1 minutu.

Kao rezultat toga, ne morate imati puno novca da se presretnete neki mobilni poziv. Vi samo trebate znati prave ljude. To je sve.

Za razliku od ON-AIR (uključeno emitovanje)  sistema, OFF-AIR (isključeno emitovanje) uređaji koriste najsavremeniju tehnologiju i rade na sistemu presretanja putem pasivnog napada. Kod presretanja se ne koristi RF predajnik koji imitira baznu stanicu, već presretač koristi specijalni skener za registrovanje telefonskih GSM signala, odmah dekodira standard šifriranja bez manipulacije s ciljnim mobilnim telefonom. Zato je pasivni sistem (OFF AIR) presretanja poziva najopasniji jer se ne može otkriti drugim radio lokatorom ili skenerom, zbog toga što sistem ne emituje RF signale. Takođe, rad OFF-AIR sistema ne može registrovati ni operater kao i nadležna služba jer ne ostavlja elektronski trag u sistemu.

spy_cel_phone_off_air

Uređaj za pasivno presretanje (OFF AIR) presreće mobilne uređaje koji rade na opsezima od 900MHz, 1800, 1900 i 2100 MHz. On presreće obje bazne stanice i mobilni telefon istovremeno i nezavisno. Sistem automatski ili ručno snima sve razgovore između dva ciljna telefona istovremeno, te ih pohranjuje na računaru u standardnim WAV datotekama.

SPY_IMSI_CATCHER_OFF_AIR

Iako se radi o vrhunskoj tehnologiji, za nelegalno prisluškivanje sa uređajima IMSI CATCHER, potrebno je imati dobro obučene operatere. Posebno je komplikovano prisluškivanje u realnom vremenu, pogotovu kada se ima malo podataka o ciljnom telefonu.

Naprimjer, u slučaju da je prisluškivaču poznat broj SIM kartice mobilnog telefona koji se prisluškuje, mora se znati lokacija bar jednog sagovornika, kako bi se dobila procjena preko koje bazne stanice će biti ostvarena veza kako bi se presreo taj radio kanal u kojem se obavlja razgovor.  Problem nastaje ako se veza prekine pa se ponovo uspostavi, jer tog momenta se promjeni i  radio kanal. Takođe, ako je jedan od sagovornika kreće, može ga prihvatiti druga bazna stanica pa se operacija presretanja signala mora ponoviti.

1.4. Prisluškivanje mobilnih telefona špijunskim softverom (top)

Nekada je bilo nezamislivo praćenje i prisluškivanje mobilnih telefona u privatnoj režiji. Pojavom smart telefona i špijunskih programa ovo je postalo vrlo jednostavno. To je uslovilo da je u poslednje vrijeme trzište preplavljeno špijunskim programima za praćenje mobilnih telefona. Dovoljno je da vam neko na kratko uzme mobilni i da na njega instališe špijunski softver.Takođe, može vam neko pokloniti nov mobilni telefon sa ugrađenim špijunskim softverom. Poslije toga, sve aktivnosti vašeg telefona: snimljeni telefonski razgovori, snimljeni razgovori okruženja telefona, SMS i MMS poruke, GPS lokacija, imenik, listing poziva, slike napravljene telefonom stizu na mejl osobe koja vam je postavila špijunski program. Kod špijunskih Spy Tech novije generacije, otklonjeni su raniji nedostaci tako da se veoma teško otkrivaju. Največi je problem što je ugrožena i privatnost svih osoba koji se nalaze u okruženju telefona sa špijunskim softverom.

spy_softver_cell_phone

1.5. Prisluškivanje prostorija i vozila sa uređajuma koji  koriste infrastrukturu

       mobilne telefonije  za prenos  signala – GSM SPAVAČI  (top)

Za razliku od već zastarjelih RF mini prisluskivača, nova generacija ovih uređaja koristi tehnologiju i infrasrukturu mobilne telefonije tako da se često nazivaju i  GSM prisluskivači neogranicenog dometa.

Zbog velike sličnosti sa posebnom vrstom tajnih agenata koji su se u vrijeme hladnog rata između USA i SSSR-a nazivali ”SPAVAČI”, ovi uređaji se često nazivaju  ”GSM SPAVAČI”. Da se podsjetimo: Agent Spavač je špijun, koji se nalazi u ciljnoj državi ili ustanovi, a ne da preduzima neposredno zadatak, već djeluje tek od trenutka kada ga u pogodnom trenutku aktiviraju. Ponekad može biti neaktivan i po nekoliko godina. Koliko je ova vrsta špijuna bila važna, govori podatak da je u KGB-u postojao poseban direktorat ”S” koji je kontrolisao agente spavače.

GSM špijun bubica je ustvari minijaturni mobilni telefoni kod kojih je ugrađen samo promopredajni radio modul sa potrebnim softverom za rad sa standardnom komunikacionim protokolim, što ih čini dosta jeftinim (cca 30-50 EUR). Ovaj radio modul koristi standardnu SIM karticu. Pozivom na broj te SIM kartice, mikroprisluškivač se aktivira i onda se može čuti i šaputanje iz prostorije gdje je postavljen. Postoje modeli sa video kamerom tako da se iz prostorije gdje je GSM špijun buba tajno postavljena može dobiti i slika. Ovakve špijun bubice često su maskirane tako da izgledaju kao PIR senzori za alarmne sisteme. Ako rade bez dodatnog napajanja, ovi mikroprisluškivači imaju malo vrijeme autonomije. 5 sati slušanja i 7 dana na čekanju.

SPY_GSM_BUG

Zbog svoje minijaturnosti, ovaj model GSM špijun bubice pojedine agencije ugrađuju u produžne kablove za računare, stolne elektronske časovnike, djelove računarske opreme i t d. Kod ovakvog postavljanja GSM špijun bubice dobijaju neograničenu autonomiju rada jer im se od električnih uređaja obezbjeđuuje vremenski neograničeno napajanje.

SPY_GSM__BUG_HOME

GSM špijun bubice se često ugrađuju u automobile tako da se pored praćenja razgovora u vozilu, posredstvom GPS sistema može u svakom trenutku znati i lokacija vozila. Za dobijanje preciznijih podataka vezanih za samo vozilo i dalje se koristi GPS TRACKER koji u zavisnosti od sistema koristi frekvencijske opsege: GPS L1-1575,42 MHz, GPS L2-1227,60 MHz i GPS L5 1176,45 MHz.

SPY_GSM_BUG_CARS

GSM špijun bubice se koriste i za poslovnu špijunažu tako što se postavljaju u prostorijama firmi gdje se održavaju važni sastanci. Sistem je isti. Špijun bubica se aktivira samo na komandu sa određenog telefona, putem SMS poruke. Postoji opcija da se bubica aktivira i na određen nivo buke. U tom slučaju ona sama u pozadini naziva komandni mobilni telefon i vrši audio prenos iz prostorije gdje je postavljena.

SPY_GSM_BUG_OFFICE

1.6. Prisluškivanje na daljinu sa paraboličnim i laserskim mikrofonom (top)

Mikrofoni sa paraboličnim reflektorom pripadaju grupi usmjerenih mikrofona koji se koriste za slušanje i snimanje zvukova sa većeg rastojanja. U početku, ova vrsta mikrofona bila je dizajnirana za snimanje efekata za filimsku industriju kao i za snimanje zvukova u prirodi, posebno ptica.

U elektronskoj špijunaži ova vrsta mikrofona zauzima posebno mjesti i često se koristi za tajno snimanje razgovora na otvorenom prostoru na daljini do 200 metara. Najnoviji modeli ovaih mikrofona imaju ugrađene audio digitalne snimače za snimanje i obradu zvuka u svim formatima.

spy_parabolic_microphone

Laserski špijunski mikrofon mnogi smatraju Svetim Gralom high-tech špijunskih uređaja. Sa ovim mikrofonom se mogu slušati razgovori u dalekoj zgradi bez potrebe za instalisanjem špijunske opreme na tom mjestu.

Prvi model ovakvog mikrofona izgradio je Leon Thermin u Sovjetskom Savezu za potrebe njihove obavještajne službe KGB. Ova služba koristila je laserski mikrofon za prisluškivanje ambasada zapadnih zemalja u Moskvi.

spy_laser_microphone

Glavni dio laserskog mikrofona je laserski predajnik sa kojim se šalje snop usmjerene svjetlosti na prozorsko staklo (reflektujući predmet) prostorije gdje se nalazi meta prisluškivanja. Reflektovani laserski snop se vraća u laserski prijemnik.

Kada se laserski snop reflektuje sa ciljnog prozora, male vibracije izazvane razgovorom ili bukom koje vibriraju stakla na prozoru, izazivaju male promjene u položaju povratnog laserskog snopa. Ove promjene se pretvaraju u naponske promjene na prijemnom fotosenzoru koji se nalazi u laserskom prijemniku, gdje se poslije obrade, pojačavanja i  filtriranja pretvaraju u zvuk.

Kod ovih uređaja, problem je kod noćnog rada jer su tada laserski zraci vidljivi. Kod profesionalnih uređaja ove vrste, to je rješeno sa laserskim snopom čiji je svjetlosni spektar smješten izvan vidljivog dijela svjetlosnog spektra.

Pod uslovom da postoji optička vidljivost bez prepreka, do prozora objekta koji se prisluškuje, sa laserskim mikrofonima se mogu pratiti razgovori na udaljenosti do 650 met.

Nastaviće se ……..

KESATNET_PLJEVLJA_10

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Vremenska prognoza

Quote of the Day

more Quotes

Funny Quote of the Day

more Quotes

Featured Posts